Znaj što jedeš.
Upoznaj čovjeka koji radi tvoju hranu. Ja u svojoj sirani proizvodim ono što jedem sa svojom obitelji — od prirodnih sastojaka, bez umjetnih dodataka.
Saznaj više →
Želim znati što jedem. I želim znati što jede moja obitelj. Zato mi pri odabiru hrane nije dovoljna samo ekološka oznaka ili certifikat. Želim znati tko tu hranu proizvodi, kako radi i što u nju stavlja. Povjerenje mi dolazi iz poznavanja čovjeka koji je proizvodi.
I tebi želim dati priliku da upoznaš mene i način na koji radim. Ja sam Hrvoje, rođeni Zagrepčanin. Već dvadeset godina sa svojom obitelji živim u Saborskom, u Lici. Ovdje imam svoje krave i svoju siranu.
Odnos prema životinjama izuzetno mi je važan. Moje krave većinu godine provode vani, danju i noću, na pašnjacima oko nas. Kad snijeg prekrije pašu, brinem o njima u štali.
Sirarstvom se bavim dvadeset godina i svih tih godina intenzivno učim. U svom radu povezujem naše tradicionalne tehnike s tehnikama sirara iz drugih zemalja i suvremenim znanjem o mlijeku, kulturama i zrenju.
Znanje koje stječem prenosim i drugima kroz radionice i edukacije sirarstva. Pokazujem kako napraviti sir, ali i objašnjavam zašto se svaki korak radi — jer želim da ljudi razumiju što rade i mogu samostalno stvarati svoje sireve.
Vjerujem da znanost i moderno sirarstvo trebaju služiti stvaranju zdrave, prirodne i ukusne hrane. Tako ih i koristim — da napravim bolji sir, a ne samo jeftiniji proizvod.
U svojoj sirani radim hranu koju jedem sa svojom obitelji. Koristim prirodne sastojke, a umjetnim dodacima, bojama, emulgatorima, stabilizatorima i zgušnjivačima nema mjesta u mojoj sirani. Kad dimim sir, koristim prirodan dim.
O meni, mojim sirevima i radionicama pisala je i Dobra hrana Jutarnjeg lista. Ako me želiš bolje upoznati, pročitaj njihove priče.
Priča o meni i mojim sirevima ↗
Svježi Lisnati Sir
Što je u ovom siru?
Mlijeko mojih krava i mljekarske kulture.
Svježi Lisnati Sir radim tradicionalnim načinom koji pamtim iz svojeg zagrebačkog djetinjstva — zakiseljavanjem mlijeka i cijeđenjem kroz krpicu. Koristim nepasterizirano mlijeko svojih krava, uz dodatak mljekarskih kultura, i zagrijavam ga samo do 30 °C. Važno mi je sačuvati prirodnu mikrofloru mlijeka i karakter tog sira.
Zašto biram taj način izrade?
Postoje i malo izmijenjeni postupci koji pojednostavljuju izradu: nakon zakiseljavanja gruš se dogrijava na 45–55 °C, pa se izravno stavlja u posudice, bez cijeđenja kroz krpicu. Preskakanje tog koraka olakšava rukovanje i može smanjiti troškove proizvodnje.
Ja ostajem pri cijeđenju kroz krpicu. Taj postupak traži vrijeme, pažnju i više ručnog rada, što se odražava i na cijenu mojeg sira. Biram ga jer mi je važno što više sačuvati prirodnu mikrofloru mlijeka i napraviti kvalitetan sir za svoju obitelj i za tebe.
Razlika nije samo u radu. Dogrijavanje na više temperature može smanjiti broj mikroorganizama osjetljivih na toplinu. Zato sirevi mogu biti slični izgledom i okusom, a ipak imati drukčiju mikrofloru.
Kad biram hranu za svoju obitelj, želim znati kako je napravljena. Zato i tebi jasno kažem kako radim svoj sir. Sama riječ „nepasterizirano” ne govori mi koliko je tijekom izrade sačuvano prirodno stanje mlijeka i njegova mikroflora.
Ako tražiš Svježi Lisnati Sir od sirovog mlijeka, cijeđen kroz krpicu i izrađen uz zagrijavanje samo do 30 °C — upravo tako radim ovaj sir.
Što su mljekarske kulture i zašto ih dodajem?
To su odabrani prirodni mikroorganizmi, poput bakterija mliječne kiseline koje su prirodno prisutne u mlijeku.
Dodavanje mljekarskih kultura dobra je praksa suvremenog sirarstva. One pomažu pravilnom zakiseljavanju mlijeka i doprinose kvaliteti i sigurnosti sira jer potiču razvoj poželjnih bakterija i pomažu ograničiti rast nepoželjnih mikroorganizama. Tako u svojoj sirani koristim suvremeno znanje, a zadržavam prirodne sastojke i tradicionalni način izrade.
Pitaj me slobodno.
Ako te nešto zanima o ovom siru, sirarstvu ili hrani, ili bi ti dobro došao savjet, slobodno mi se javi. Rado ću podijeliti ono što znam.